Franjevački samostan i Župni ured sv. Ante Padovanskoga Humac


UREDOVANJE
Svaki radni dan od 8-12 i 16-18
Nedjeljom iza misa


KRŠTENJE
Prijava u uredovno vrijeme
Krštenja su u crkvi na Humcu svake nedjelje u 11 sati.
Prigodom  najave  krštenja  donesite  kopiju rodnog lista djeteta u Župni ured. 


VJENČANJE
Obvezatan je tečaj priprave za brak. Prijava u župnom uredu mjesec dana prije vjenčanja


BOLESNICI
Bolesnicima na vrijeme omogućite posjet svećenika

 

SPROVODI
Molimo vas da sprovod vašeg pokojnika najprije dogovorite sa Župnim uredom i smrtovnicu dostavite u Župni ured.

Galerija Majka

Zbirka umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom "Majka" svečano je otvorena uoči Majčina dana, 8. svibnja 2004. godine u Galeriji našeg samostana na Humcu. Ideja o osnivanju zbirke potječe od dr. fra Ljudevita Rupčića i dr. fra Viktora Nuića. Naime, naša izdavačka kuća ZIRAL iz Mostara objavila je 2000. godine knjigu dr. fra Ljudevita Rupčića "Majka", koja sadrži misli izrečene u stihovima što ih je autor napisao za jednu proslavu Majčina dana. U tijeku pripreme izdanja autor i izdavač su zamolili ruskog slikara Aleksandra Zvjagina, koji je u to vrijeme radio u franjevačkom samostanu u Mostaru, da izradi ilustracije za tu knjigu. Tekst ga je toliko nadahnuo da nije radio uobičajene ilustracije, nego slike i crteže većeg formata. Ziral je u Hrvatskom kulturnom domu "Stjepan Kosača" u Mostaru 10. svibnja 2001. priredio predstavljanje knjige i izložbu Zvjaginovih slika pod naslovom "Mostarski opus". Sada pokojni fra Ljudevit je došao na ideju da otkupi sve slike izrađene za ilustraciju svoje knjige te ih izloži u jednoj prostoriji samostana na Humcu. Tu ideju je predložio fra Viktoru Nuiću koji je i sam, u granicama svojih mogućnosti, odavno prikupljao slike i skulpture. Tako su njih dvojica izrazili spremnost otvoriti jednu zbirku kao zajedničku donaciju samostanu na Humcu. Tijekom tri godine zbirka je upeterostručena. Otvorenje je bilo planirano za Majčin dan 2003. ali prostorije još nisu bile dovršene. Nažalost, fra Ljudevit je u međuvremenu umro (25. lipnja 2003.). Njegove posljednje riječi koje je izgovorio gvardijanu samostana na Humcu fra Branimiru Musi, bile su: "Uradite to kako treba!" Gvardijan je zahvaljujući donacijama dobrih ljudi temeljito obnovio prostorije bivše knjižnice. Tako je zbirka, zahvaljujući donacijama djela potrebne umjetničke razine i sponzorima, svečano otvorena.

U Galeriju sa sedam izložbenih dvorana ulazi se iz klaustra samostana. Uz svako izloženo djelo uredno se nalazi ime autora i naslov dijela napisan na hrvatskom i engleskom jeziku.

1_Humac_galerija

2_Humac_galerija

3_Humac_galerija

4_Humac_galerija

5_Humac_galerijaSilazak s križa

6_Humac_galerija
7_Humac_galerija
Hercegovka
8_Humac_galerija
Šokačko kolo
9_Humac_galerija
10_Humac_galerija
11_Humac_galerija
Šokica s koljevkom
12_Humac_galerija
13_Humac_galerija
14_Humac_galerija
15_Humac_galerija
16_Humac_galerija
Darovane skulpture i slike s temom žena-majka su franjevci-misionari donesli iz Konga.
17_Humac_galerija
18_Humac_galerija


Fundus zbirke

Zbirka sadrži oko 300 umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crteži i grafike. Uz već spomenutog Zvjagina, u zbirci je zastupljeno četrdesetak kipara i dvadesetak slikara iz Hrvatske i BiH, dva kipara iz Slovenije, te nekoliko kipara i slikara iz Konga. Znatan broj zastupljenih hrvatskih kipara djelovao je u prvoj polovici 20. stoljeća, i spadaju u klasike likovne umjetnosti: Ivan Meštrović, Antun Augustinčić, Frano Kršinić, Zlatko Prica. Akademski kipar Juraj Škarpa zastupljen je sa 28 djela, a reprezentativan odabir postoji i u segmentu opusa Vanje Radauša. Od živućih hrvatskih kipara zastupljeni su: Ante Despot, Velibor Mačukatin, Šime Vulas, Stanko Jančić, Stipe Sikirica, Ante Starčević, Josip Marinović, Ante Orlić, Tomislav Ostoja, Kruno Bošnjak, Kuzma Kovačić, Kažimir Hraste, Jasna Bogdanović i dr.

Od slikara zastupljeni su: Mladen Veža, Josip Bifel, Ana Marija Botteri Peruzović, Vasilije Jordan, Hrvoje Šercar, Josip Botteri Dini, Ivan Lacković Croata, Alma Orlić, Ante Cetin, Vladimir Vrljić Ankin i dr. Od hrvatskih umjetnika, koji su podrijetlom iz BiH, u zbirci nalazimo kiparska ostvarenja Ante Matkovića, Vene Jerkovića, Marijana Sušca, Ane Kovač, Ante Brkića, Stipe Divkovića, Ilije Bule i Ivana Križanca. Od slikara tu su: Gabrijel Jurkić, Božo Drmić, Ana Kovač i dr.


Motiv postavljanja zbirke

Rupčićeva knjiga "Majka", koja je u međuvremenu objavljena na šest jezika, zajedno sa Zvjaginovim slikama, bila je povod nastanka ove zbirke. Međutim, glavni motiv stvaranja i izlaganja za javnost ove zbirke jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana. Umjetnost može pridonijeti poštivanju tih vrijednosti, pa je to najvažniji razlog odluci za stvaranje zbirke takve tematske odrednice. U prosudbi ove zbirke ne treba polaziti samo od umjetničke vrijednosti pojedinih izložaka, nego od poruke koju daje kao cjelina. Umjetnička dojmljivost je itekako važna, ali i podržavanje plemenite ideje - njegovanje velike teme žene, veličanje njezine požrtvovnosti, ljubavi prema čovjeku i predanja Bogu.


Kritički osvrt Stanka Špoljarića

Zbirka umjetnina u franjevačkom samostanu na Humcu zanimljive je koncepcije. Okuplja umjetnike oko veličanstvene teme majke. Česte inspiracije kipara i slikara kroz povijest... Od uprizorenja naše nebeske majke do jednostavne žene nositeljice života, pokazane u svakodnevnim životnim situacijama. Božanska majka prikazana je u slavi oltara, ali i u susudjelovanju Kristove muke, u boli položenog tijela sina. I u toplini ljubavi s još malenim djetetom Kristom. Na Humcu su zastupljeni hrvatski umjetnici različitih generacija, njih sedamdesetak, koji su se inspirirali ovom velikom temom. Od klasika koji su djelovali na samom početku 20. stoljeća, i u njegovoj prvoj polovini, do afirmiranih imena novije hrvatske umjetnosti. Kiparska dionica zbirke n jezin je značajniji dio, i reprezentativni odabir autora, pokazanih ili s jednom skulpturom, ili s većim brojem radova, pa se dobivaju i retrospektivne naznake njihovih opusa. Što je skulptura dominantnija donekle je i razumljivo jer kipari često posižu za ovom temom.

No bez sumnje i slikari su dali svoja vrijedna postignuća, prenoseći osobnošću poetika svoj doživljaj majke punim umjetničkim uzbuđenjem. Zbirka nosi ozračje sakralnog. I to na dva načina. Kroz prikaz Bogorodice, ali i posvećenost majčinskog poziva svih žena. Umjetnici su svojim pogledom interpretirali majku pri radu, igri s djetetom, spajajući osobna iskustva i univerzalni pojam majke. Pristupajući djelu s radošću, ljubavlju, poštovanjem. U rasponima stilistika, od realistične marnosti, stilizacije oblika, ekspresivne pokrenutosti, do redukcije forme. U djelima jakog emocionalnog naboja, u kojima plemenitost lika dolazi u prvi plan. Stalnog dodira vanjske i unutrašnje ljepote. Traga božanskog u čovjeku.